Young Village Folk - Poljoprivredna TV
4594
page-template-default,page,page-id-4594,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1300,footer_responsive_adv,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-9.1.3,wpb-js-composer js-comp-ver-4.11.2.1,vc_responsive
 

Cilj projekta “The Young Farmers Engine for the CAP 2020 – Young Village Folk” je kroz multimedijalne platforme informirati i potaknuti mlade ljude da pokrenu svoje poljoprivredno poslovanje.

 

Osnovu čini 25 informativnih emisija o uspješnim mladim poljoprivrednicima iz država članica Europske unije. Video priče će prikazivati primjere dobre prakse, suvremenog pristupa poljoprivredi i prilike koje Zajednička poljoprivredna politika pruža za mlade.

 

U okviru projekta će u Hrvatskoj i Finskoj biti organizirane i jednodnevne edukacije za poljoprivrednike. Završna dvodnevna radionica održat će se u Sloveniji i bit će obogaćena projektom pod nazivom Povijesni vrt. Ideja Povijesnog vrta je uspostaviti mrežu za sakupljanje i razmjenu sjemena starih biljnih vrsta što će kao zaključak projekta stvoriti vrt s više od stotinu starih europskih biljaka, prvenstveno povrća.

 

Nositelj projekta je Radiotelevizija Slovenija, dok je hrvatski suradnik Poljoprivredna televizija, a iz Finske agroportal MaaseutuMedia.

 

Emisije su na rasporedu u programu Poljoprivredne TV nedjeljom od 20:40 sati, utorkom od 18:40, četvrtkom od 19:45 te subotom od 20:15 sati.

Projekt “The Young Farmers Engine for the CAP 2020”, skraćenog naziva “Young Village Folk”, predstavljen je 15. rujna na konferenciji za medije u organizaciji Poljoprivredne TV.

 

Osnovu projekta čini 25 informativnih emisija o uspješnim mladim poljoprivrednicima iz država članica Europske unije. Video priče će prikazivati primjere dobre prakse, suvremenog pristupa poljoprivredi i prilike koje Zajednička poljoprivredna politika pruža za mlade.

 

“Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europe mladim generacijama otvara nove mogućnosti zapošljavanja i donosi inovativne ideje za održivu proizvodnju hrane. Budućnost mladih poljoprivrednika leži u pokretanju obiteljskih gospodarstava koja će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja poštuje okoliš i prirodne resurse te sigurnost hrane. Upravo je cilj ovog projekta kroz multimedijalne platforme popularizirati život u ruralnim područjima i potaknuti mlade na bavljenje poljoprivredom“, rekla je Barbara Zrimšek, urednica obrazovnog programa Radiotelevizije Slovenija.

 

Kako bi se mladim poljoprivrednicima iz različitih europskih država omogućila razmjena iskustava i potencijalno partnerstvo, bit će pokrenuta i online platforma te Facebook stranica. Na njima će se moći pronaći snimljene emisije, događaji i informacije o samom projektu, kao i o mjerama ZPP-a koje mladima pružaju potporu pri pokretanju ili preuzimanju gospodarstva te podupiru njihove poduzetničke ideje u okviru ruralnog razvoja.

 

U okviru projekta će u Hrvatskoj i Finskoj biti organizirane i jednodnevne edukacije za poljoprivrednike. Edukacija u Hrvatskoj će se održati 22. rujna 2017. godine na Veleučilištu u Požegi. Završna dvodnevna radionica održat će se u Sloveniji i bit će obogaćena projektom pod nazivom Povijesni vrt. Ideja Povijesnog vrta je uspostaviti mrežu za sakupljanje i razmjenu sjemena starih biljnih vrsta što će kao zaključak projekta stvoriti vrt s više od stotinu starih europskih biljaka, prvenstveno povrća.

 

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Agro usporedio je situaciju u Hrvatskoj s Europskom unijom, istaknuvši kako se u našoj zemlji polako nazire pozitivan trend, s obzirom na to da u EU ima tek 7 posto mladih poljoprivrednika, dok je u Hrvatskoj to 9 posto.

 

“To je i dalje loša statistika, ali upravo zato su potrebne inicijative poput ovog projekta koje targetiraju mlade ljude. Za uspjeh poljoprivrede nužna je promjena generacija, trebamo mlade ljude koji su pokretači inovacija, koji znaju kako privući investicije te kojima je bliži koncept održivog razvoja i rješenja u kontekstu klimatskih promjena i zaštite prirodnih izvora koji su ključni za uzgoj zdrave i sigurne hrane”, zaključio je Marinac.

Zašto ne treba odustati nakon neuspjeha, kako povećavati proizvodnju, što očekivati od poljoprivrede u budućnosti, zašto je bitno brendirati proizvode, neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na edukaciji za mlade poljoprivrednike održanoj u organizaciji Poljoprivredne televizije. Polaznici radionice u Požegi su imali priliku poslušati iskustva nekih od najuspješnijih proizvođača.

 

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO naveo je čemu članovi udruženja teže u poljoprivrednoj reformi od 2020. godine.

“Zalažemo se da su mladi poljoprivrednici od 18 do 40 godina, a ne oni koji se do pet godina bave agro biznisom. Isto tako želimo smanjiti output za mlade poljoprivrednike koji ulaze u agrarni sektor. Želimo i izjednačavanje kredita i mogućnosti za poljoprivrednike u svim zemljama EU, jer imamo primjere u zapadnim zemljama gdje je kamata kredita za mlade poljoprivrednike, unutar pet godina, nula posto”, rekao je Marinac.

Poljoprivrednom reformom trebali bi se pojednostaviti uvjeti za povlačenje sredstava iz fondova EU.

“Cilj je da povučemo sredstva, a ne da ih vraćamo na kraju programskog razdoblja. To je jedan marketinški plan. Ako ga iskoristimo dobit ćemo više, ako ne onda ćemo jednostavno u sljedećem programskom razdoblju dobiti manje novca”, dodao je Jan Marinac.

 

Goran Vrabec, vlasnik brenda “Volim ljuto” govorio je o važnosti marketinga u poljoprivredi.

“Bez marketinga mi bi bili nula. Da sutra prestanemo raditi marketing, u roku od tri mjeseca možemo staviti ključ u bravu. Općenito je situacija što se tiče dobre marketinške prakse dosta problematična čak i kod nekih mladih poljoprivrednika. Ima lijepih primjera, ali ljudima nedostaje znanja i nažalost mislim da se mora promijeniti dosta stvari”, rekao je Vrabec.

 

Marijan Balić poljoprivredom se bavi od malih nogu. Trenutno obrađuje 30 hektara vlastitih površina, a glavna proizvodnja mu je češnjak. S prisutnima je podijelio svoje poljoprivredne uspone i padove.

“U Hrvatskoj je teško biti pametan i reći formulu za uspješnog poljoprivrednika. Možda je najbitnije jednostavno biti uporan, biti spreman na sve i prije svega voljeti to što radite. Osiguranja su jedna zanimljiva priča i poučna u mom slučaju. Ja na početku svoje poljoprivredne priče i proizvodnje nisam odlučio osigurati površine i tu sam pretrpio strašne gubitke. Onda sam rekao da ćemo stati na loptu i malo razmisliti. Zašto ne bi počeli osiguravati, jer si nismo mogli priuštiti neprospavane noći i razmišljati hoće li doći tuča ili ne”, rekao je Balić.

 

Konzultantice Katarina Lisjak i Jelena Ferdebar Hak naglasile su na što sve treba obratiti pozornost prilikom prijave i provedbe projekata te koje su najčešće greške. Jedna od njih je mišljenje poljoprivrednika da je, kad ostvare prava na bespovratna sredstva, sav posao gotov.

“To je tek početak. Tu kreće provedba u kojoj treba biti oprezan kako bi finalna isplata bila u što većem mogućem obujmu. Također isplate idu u određenim fazama. Stavit ćemo naglasak na financijski aspekt. To je jako bitno poljoprivrednicima, trebaju biti što bolje pripremljeni kako bi financijski jaz, koji se događa u isplati rata, mogli premostiti sami. Financiranje nikad ne ide u stopostotnom iznosu odmah i na to moraju biti spremni, to je jako važno”, rekla je Jelena Ferdebar Hak.

 

Predstavnice Ministarstva poljoprivrede pojasnile su promjene i pojednostavljenja kriterija u natječajima Mjera 4 i 6, dok je o oporezivanju malih obrta govorio predstavnik Porezne uprave Požega. Na radionici su prisustvovali i brojni predstavnici institucija i udruga iz Požeško-slavonske županije.

“Ugodno sam iznenađen samim sadržajem i temama, ali prije svega odazivu mladih na ovu edukaciju. Bilo je puno tema, puno životnih priča, gdje smo čuli o projektima koji nisu uobičajeni i koje mogu samo mladi ljudi pokrenuti i zainteresirati druge za informatičku pismenost i za interese koji su drugačiji od standardnih, tipiziranih proizvodnji”, rekao je Perica Oroz, predsjednik Udruge klaster proizvođača povrća “Zlatna dolina”.

 

Predavanja su održana u okviru projekta “The Young Farmers Engine for the CAP 2020”, skraćenog naziva “Young Village Folk”, čiji je nositelj radiotelevizija Slovenija, a suradnik Poljoprivredna televizija.

21. siječnja u 20.40 sati

 

Mladi Estonac Viljar uvjeren je u budućnost ekološke poljoprivrede. Nakon studija u Tartuu pokrenuo je proizvodnju organskog mlijeka i mliječnih proizvoda, a 2012. godine dobio je nagradu za najbolje ekološko imanje.

Viljar smatra kako je obnovljiva sunčeva energija neodvojiv dio novog mljekarstva. Njegovu priču pogledajte u nedjelju 21. siječnja od 20.40 sati.

14. siječnja u 20.40 sati

 

Student fizike Jakob posljednjih sedam godina bavi se uzgojem krškopoljskih svinja, autohtone slovenske pasmine. Posao je počeo s troje praščića koje je dobio od strica, a trenutačno ih ima 63.

Iako je u nekim zemljama dio tradicije, uzgoj svinja na otvorenom u Sloveniji je još uvijek rijetkost.

Kako bi potpuno zaokružio svoju posebnu priču, Jakob je u središtu Ljubljane otvorio restoran u kojem nudi vlastite proizvode i druge razne specijalitete.

7. siječnja u 20.40 sati

 

Peter Apat iz Sela Gaberke kod Šoštanja odrastao je na obiteljskom imanju. Tijekom studija strojarstva posjetio je uspješnu međunarodnu tvrtku, tvornicu ispušnih sustava, i tamo se zaposlio.

Budući da nijedan od njegove braće nije želio preuzeti obiteljsko gospodarstvo, Peter i supruga Laura počeli su razmišljati da bi na imanju mogli ostvariti kvalitetniji život. I odlučili su. Svoje karijere ostvarene u Ljubljani zamijenili su za suradnice koje daju mlijeko.

31. prosinca u 20.40 sati

 

Jennie Johansson i Simon Althaus iz švedskog mjesta Gate bave se uzgojem bizona.

Simon je slijedio primjer svoga djeda koji je na imanju htio imati drukčije životinje. Za bizone su se odlučili 2005. godine te na gospodarstvo doveli 50 ženki i šest mužjaka. Dosad su dobili oko 300 mladih.
Uz 140 bizona i neke druge životinje, u sklopu gospodarstva nalazi se i klaonica, zalogajnica te trgovina s vlastitim proizvodima. Prodaju kožu, meso, ali i igračke.

“Meso je vrlo ukusno, jedinstvenog okusa i zdravo s malo masnoće. Sve više ga ljudi kupuje. Početak je bio težak, ali danas posao ide odlično”, otkriva Jennie.

24. prosinca u 20.40 sati

 

Panu Ollikkala i njegova supruga Johanna prije pet godina kupili su farmu svinja Panuovih roditelja. Riječ je o zahtjevnoj grani poljoprivrede koja u Finskoj ne donosi dobre financijske rezultate.

Proizvodnja kukaca već neko vrijeme je dopuštena u Danskoj i Nizozemskoj, a Finska ju je ozakonila 2017. godine, stoga je farma svinja postala uzgajalište skakavaca.

Prema Panuovim riječima, u početku su im se prijatelji smijali, ali nisu znali da bi kukci mogli postati hrana budućnosti. Proteini iznose 70 do 80 posto tjelesne mase skakavaca koji se jedu u zobenoj kaši, stavljaju se u svježi sir, čokoladu i brojne druge proizvode.

Prvo ulaganje nije bilo veliko, oko 2 tisuće eura. Na početku najveći problem im je bila ishrana skakavaca. Isprobali su raznu hranu, a sada im daju onu namijenjenu za kokoši i mljevene krastavce iz staklenika.

17. prosinca u 20.40 sati

 

Linda i Kermo, mladi supružnici iz estonske regije Kimalaso, proizvođači su kozjeg miljeka i sira te ponosni nositelji titule najinovativnijih mladih uzgajivača u Estoniji 2016. godine.

Vode imanje “Andri – Peedo”, na kojem obitava 230 grla tirinških koza, pasmine nazvane prema saveznoj njemačkoj državi Tiringiji. Od ukupne količine grla, muzu 107 životinja, a u sljedećih nekoliko godina planiraju uzgajati 500 mliječnih koza, čime će Estonija imati najveću farmu tirinških koza na svijetu.

Na njihovom imanju sve je kompjutorizirano te u svakom trenutku vide koliko litara mlijeka daje svaka koza. Posjeduju i suvremeni sušač sijena, jedinstven u Europi, a uskoro će imati i pogon na solarnu energiju. Još prošle godine su prodavali samo svježe mlijeko, ali unazad nekoliko mjeseci proizvode i pasterizirano te kozji sir.

Watch Dragon ball super

Poljoprivredna.tv koristi kolačiće (cookies) kako bi vam pružila više funkcionalnosti i bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja stranice prihvaćate korištenje kolačića. Saznajte više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close