Young Village Folk - Poljoprivredna TV
4594
page-template-default,page,page-id-4594,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1300,footer_responsive_adv,qode-content-sidebar-responsive,qode-theme-ver-9.1.3,wpb-js-composer js-comp-ver-4.11.2.1,vc_responsive
 

Cilj projekta “The Young Farmers Engine for the CAP 2020 – Young Village Folk” je kroz multimedijalne platforme informirati i potaknuti mlade ljude da pokrenu svoje poljoprivredno poslovanje.

 

Osnovu čini 25 informativnih emisija o uspješnim mladim poljoprivrednicima iz država članica Europske unije. Video priče će prikazivati primjere dobre prakse, suvremenog pristupa poljoprivredi i prilike koje Zajednička poljoprivredna politika pruža za mlade.

 

U okviru projekta će u Hrvatskoj i Finskoj biti organizirane i jednodnevne edukacije za poljoprivrednike. Završna dvodnevna radionica održat će se u Sloveniji i bit će obogaćena projektom pod nazivom Povijesni vrt. Ideja Povijesnog vrta je uspostaviti mrežu za sakupljanje i razmjenu sjemena starih biljnih vrsta što će kao zaključak projekta stvoriti vrt s više od stotinu starih europskih biljaka, prvenstveno povrća.

 

Nositelj projekta je Radiotelevizija Slovenija, dok je hrvatski suradnik Poljoprivredna televizija, a iz Finske agroportal MaaseutuMedia.

 

Emisije su na rasporedu u programu Poljoprivredne TV nedjeljom od 20:40 sati, utorkom od 18:40, četvrtkom od 19:45 te subotom od 20:15 sati.

Projekt “The Young Farmers Engine for the CAP 2020”, skraćenog naziva “Young Village Folk”, predstavljen je 15. rujna na konferenciji za medije u organizaciji Poljoprivredne TV.

 

Osnovu projekta čini 25 informativnih emisija o uspješnim mladim poljoprivrednicima iz država članica Europske unije. Video priče će prikazivati primjere dobre prakse, suvremenog pristupa poljoprivredi i prilike koje Zajednička poljoprivredna politika pruža za mlade.

 

“Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) Europe mladim generacijama otvara nove mogućnosti zapošljavanja i donosi inovativne ideje za održivu proizvodnju hrane. Budućnost mladih poljoprivrednika leži u pokretanju obiteljskih gospodarstava koja će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom koja poštuje okoliš i prirodne resurse te sigurnost hrane. Upravo je cilj ovog projekta kroz multimedijalne platforme popularizirati život u ruralnim područjima i potaknuti mlade na bavljenje poljoprivredom“, rekla je Barbara Zrimšek, urednica obrazovnog programa Radiotelevizije Slovenija.

 

Kako bi se mladim poljoprivrednicima iz različitih europskih država omogućila razmjena iskustava i potencijalno partnerstvo, bit će pokrenuta i online platforma te Facebook stranica. Na njima će se moći pronaći snimljene emisije, događaji i informacije o samom projektu, kao i o mjerama ZPP-a koje mladima pružaju potporu pri pokretanju ili preuzimanju gospodarstva te podupiru njihove poduzetničke ideje u okviru ruralnog razvoja.

 

U okviru projekta će u Hrvatskoj i Finskoj biti organizirane i jednodnevne edukacije za poljoprivrednike. Edukacija u Hrvatskoj će se održati 22. rujna 2017. godine na Veleučilištu u Požegi. Završna dvodnevna radionica održat će se u Sloveniji i bit će obogaćena projektom pod nazivom Povijesni vrt. Ideja Povijesnog vrta je uspostaviti mrežu za sakupljanje i razmjenu sjemena starih biljnih vrsta što će kao zaključak projekta stvoriti vrt s više od stotinu starih europskih biljaka, prvenstveno povrća.

 

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Agro usporedio je situaciju u Hrvatskoj s Europskom unijom, istaknuvši kako se u našoj zemlji polako nazire pozitivan trend, s obzirom na to da u EU ima tek 7 posto mladih poljoprivrednika, dok je u Hrvatskoj to 9 posto.

 

“To je i dalje loša statistika, ali upravo zato su potrebne inicijative poput ovog projekta koje targetiraju mlade ljude. Za uspjeh poljoprivrede nužna je promjena generacija, trebamo mlade ljude koji su pokretači inovacija, koji znaju kako privući investicije te kojima je bliži koncept održivog razvoja i rješenja u kontekstu klimatskih promjena i zaštite prirodnih izvora koji su ključni za uzgoj zdrave i sigurne hrane”, zaključio je Marinac.

Zašto ne treba odustati nakon neuspjeha, kako povećavati proizvodnju, što očekivati od poljoprivrede u budućnosti, zašto je bitno brendirati proizvode, neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na edukaciji za mlade poljoprivrednike održanoj u organizaciji Poljoprivredne televizije. Polaznici radionice u Požegi su imali priliku poslušati iskustva nekih od najuspješnijih proizvođača.

 

Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO naveo je čemu članovi udruženja teže u poljoprivrednoj reformi od 2020. godine.

“Zalažemo se da su mladi poljoprivrednici od 18 do 40 godina, a ne oni koji se do pet godina bave agro biznisom. Isto tako želimo smanjiti output za mlade poljoprivrednike koji ulaze u agrarni sektor. Želimo i izjednačavanje kredita i mogućnosti za poljoprivrednike u svim zemljama EU, jer imamo primjere u zapadnim zemljama gdje je kamata kredita za mlade poljoprivrednike, unutar pet godina, nula posto”, rekao je Marinac.

Poljoprivrednom reformom trebali bi se pojednostaviti uvjeti za povlačenje sredstava iz fondova EU.

“Cilj je da povučemo sredstva, a ne da ih vraćamo na kraju programskog razdoblja. To je jedan marketinški plan. Ako ga iskoristimo dobit ćemo više, ako ne onda ćemo jednostavno u sljedećem programskom razdoblju dobiti manje novca”, dodao je Jan Marinac.

 

Goran Vrabec, vlasnik brenda “Volim ljuto” govorio je o važnosti marketinga u poljoprivredi.

“Bez marketinga mi bi bili nula. Da sutra prestanemo raditi marketing, u roku od tri mjeseca možemo staviti ključ u bravu. Općenito je situacija što se tiče dobre marketinške prakse dosta problematična čak i kod nekih mladih poljoprivrednika. Ima lijepih primjera, ali ljudima nedostaje znanja i nažalost mislim da se mora promijeniti dosta stvari”, rekao je Vrabec.

 

Marijan Balić poljoprivredom se bavi od malih nogu. Trenutno obrađuje 30 hektara vlastitih površina, a glavna proizvodnja mu je češnjak. S prisutnima je podijelio svoje poljoprivredne uspone i padove.

“U Hrvatskoj je teško biti pametan i reći formulu za uspješnog poljoprivrednika. Možda je najbitnije jednostavno biti uporan, biti spreman na sve i prije svega voljeti to što radite. Osiguranja su jedna zanimljiva priča i poučna u mom slučaju. Ja na početku svoje poljoprivredne priče i proizvodnje nisam odlučio osigurati površine i tu sam pretrpio strašne gubitke. Onda sam rekao da ćemo stati na loptu i malo razmisliti. Zašto ne bi počeli osiguravati, jer si nismo mogli priuštiti neprospavane noći i razmišljati hoće li doći tuča ili ne”, rekao je Balić.

 

Konzultantice Katarina Lisjak i Jelena Ferdebar Hak naglasile su na što sve treba obratiti pozornost prilikom prijave i provedbe projekata te koje su najčešće greške. Jedna od njih je mišljenje poljoprivrednika da je, kad ostvare prava na bespovratna sredstva, sav posao gotov.

“To je tek početak. Tu kreće provedba u kojoj treba biti oprezan kako bi finalna isplata bila u što većem mogućem obujmu. Također isplate idu u određenim fazama. Stavit ćemo naglasak na financijski aspekt. To je jako bitno poljoprivrednicima, trebaju biti što bolje pripremljeni kako bi financijski jaz, koji se događa u isplati rata, mogli premostiti sami. Financiranje nikad ne ide u stopostotnom iznosu odmah i na to moraju biti spremni, to je jako važno”, rekla je Jelena Ferdebar Hak.

 

Predstavnice Ministarstva poljoprivrede pojasnile su promjene i pojednostavljenja kriterija u natječajima Mjera 4 i 6, dok je o oporezivanju malih obrta govorio predstavnik Porezne uprave Požega. Na radionici su prisustvovali i brojni predstavnici institucija i udruga iz Požeško-slavonske županije.

“Ugodno sam iznenađen samim sadržajem i temama, ali prije svega odazivu mladih na ovu edukaciju. Bilo je puno tema, puno životnih priča, gdje smo čuli o projektima koji nisu uobičajeni i koje mogu samo mladi ljudi pokrenuti i zainteresirati druge za informatičku pismenost i za interese koji su drugačiji od standardnih, tipiziranih proizvodnji”, rekao je Perica Oroz, predsjednik Udruge klaster proizvođača povrća “Zlatna dolina”.

 

Predavanja su održana u okviru projekta “The Young Farmers Engine for the CAP 2020”, skraćenog naziva “Young Village Folk”, čiji je nositelj radiotelevizija Slovenija, a suradnik Poljoprivredna televizija.

17. lipnja u 20.40 sati

Dino Babić studirao je ekonomiju, magistrirao e-marketing, a doktorirao je na temu važnosti prekogranične suradnje. Vratio se u Vodnjan u Istri i ondje se povezao s onima koji cijene istarsku baštinu. Bio je predstavnik Istarske županije u Bruxellesu pri europskim institucijama. Tamo je kontaktirao s ostalim regijama te predstavljao ono što vrijedi iz Istre u Europi, a u Istru nastojao prenijeti dobe europske prakse. Sa suradnicima je osmislio Ecolab – multifunkcionalni prostor osmišljen da istakne vrijednosti lokalnih proizvoda od lokalnih sastojaka. Osmislili su i mali muzej lokalnih poljoprivrednih proizvoda koji, kao i ostali Dinini projekti, privlači volontere iz cijeloga svijeta. Emisiju i Dini ambasadoru pogledajte u nedjelju 17. lipnja u 20.40 sati.

10. lipnja u 20.40 sati

Marina i Danijel iz Žabnice pored Vrbovca nisu bili zadovoljni plaćom na poslu kojega su radili pa su odlučili pokrenuti nešto svoje. Odlučili su se za proizvodnju sjemena tikve golice, ali su uskoro shvatili da nema baš neke zarade. Marina je prava poduzetnica pa se kroz vrijeme u njihovu asortimanu pronašlo čak 13 različitih proizvoda, od bučinog ulja sve do sjemenki buče s crnom i bijelom čokoladom. Svoje proizvode zbog velikih marži nisu htjeli prodavati putem velikih trgovačkih lanaca, pa su odlučili otvoriti svoje trgovine kojih imaju već nekoliko u Zagrebu i na moru. Tako im više ostaje od njihovih proizvoda, a u svoje trgovine plasiraju i proizvode drugih proizvođača poput traženoga brašna od graha koje ne sadrži gluten. Priču o mladim poljoprivrednicima i njihovom uspjehu postignutim inovacijama i predanim radom pogledajte u nedjelju 10. lipnja u 20.40 sati.

3. lipnja u 20.40 sati

Thomas živi u Austriji i prije sedam godina pružila mu se prilika da preuzme susjedovo imanje. Uglavnom su to bile šume i pašnjaci. Potom je upoznao današnju suprugu Bettinu i zajedno planiraju izgraditi kuću. Bettina je završila školu za fizikalnog terapeuta te na imanju misli otvoriti ordinaciju fizikalne terapije te spajati terapiju s domaćim životinjama. Thomas je započeo i projekt obnovljivih izvora energije, a potom je kupio i obližnje imanje jer je svjestan koliko je drvo važno. Emisiju o Thomasu i Bettini pogledajte u nedjelju 3. lipnja u 20.40 sati.

27. svibnja u 20.40 sati

Andrea kojega smo već upoznali u ovoj epizodi predstavlja projekt In Campagna. To je zadruga za poljoprivrednika uzgajivača hrane na Siciliji koji se drže organske proizvodnje i etičkih standarda. Kaže kako In Campagna nije klasična zadruga, više je svojevrsna zajednica koja se temelji na poštovanju rada, čovjeka, prirode, bioraznolikosti i poštene proizvodnje hrane. In Campagna zapošljava 25 ljudi i okuplja 40 imanja, a promišljenom internetskom prodajom dosežu nekoliko europskih zemalja. Kako ova Andreova ideja raste pogledajte u nedjelju 27. svibnja u 20.40 sati.

20. svibnja u 20.40 sati

Pistacije na Siciliji uzgajaju se stoljećima, a tamošnja tradicija uzgoja jedinstvena je na svijetu. Pistacije su na Siciliju donijeli Arapi prije više stotina godina. Samantha i Salvatore mladi su uzgajivači ovoga orašastoga voća iz mjesta Bronte. U uzgoju pistacija vide budućnost, a četiri proizvođača iz toga mjesta udružilo se u zadrugu kako bi lakše oglašavali i prodavali svoje organski uzgojene pistacije. Njihovu priču pogledajte 20. svibnja u 20.40 sati.

13. svibnja u 20.40 sati

U drugom nastavku priče o vizionaru sa Sicilije vidjet ćete kako Andrea spaja tradicionalne tehnike uzgoja agruma sa slobodnim uzgojem autohtone pasmine crnih sicilijanskih svinja. Andrea je učitelj i ambasador održive proizvodnje hrane koji smatra da je crne sicilijanske svinje, iako mogu nekada napraviti gubitak, potrebno vratiti u ekološku proizvodnju. Što o svemu misli ekolog i filozof s jasnim pogledima Andrea te kako svinje jedu meso naranči pogledajte 13. svibnja u 20.40 sati.

6. svibnja u 20.40 sati

Andrea je napustio Siciliju s 18 godina jer u poljoprivredi nije vidio budućnost. Trebalo mu je, kako kaže, deset godina da bi shvatio kako je poljoprivreda put u bolju budućnost. Danas govori da je sretan što je povezan sa zemljom, a na Siciliju je došla i njegova supruga Justyne, rođena u Poljskoj. Kako se upoznao ovaj talijansko-poljski par i čime se bave na svojoj zemlji pogledajte 6. svibnja u 20.40 sati.

29. travnja u 20.40 sati

Nakon što je završio školu mladi Andreas Denk, sin vinogradara i vinara, razmišljao je kako pronaći nepopunjenu nišu na tržištu i proširiti ponudu koju su imali na imanju. Karijeru mladog vinara upotpunio je inovativnom idejom – organizacijom vjenčanja u vinogradu. Prošle godine je na imanju u austrijskom selu Wachau tako organizirao 40 vjenčanja. Što o svojoj ideji u vinogradu Ried Hinterkirchen kaže Andreas pogledajte 29. travnja u 20.40 sati.

22. travnja u 20.40 sati

Maria-Franceska Devichi, mlada vinogradarka iz Patrimanija na Korzici proizvodi crno i bijelo vino te muškat. Mislila se školovati za liječnicu, ali je ipak ostala na otoku gdje se loza počinje orezivati u prosincu. Kako je biti vinogradarka i vinarka na Korzici gdje se loza uzgaja još od antičkih vremena pogledajte 22. travnja u 20.40 sati.

15. travnja u 20.40 sati

Ikka i Erkka, mladi Laponci iz rijetko naseljenog mjesta Tornio, raduju se ljetu koje kod njih traje svega tri do četiri mjeseca. Naučili su raditi i baviti se poljoprivredom u takvim okolnostima, a želja im je još više povećati proizvodnju mlijeka. Stalan snijeg, led i hladnoća njima su, kako kažu, svakodnevica u kojoj se dobro snalaze. Novi nastavak serijala Young village folka pogledajte 15. travnja u 20.40 sati.

8. travnja u 20.40 sati

Roger i Camille šest su mjeseci u braku, žive na Korzici, a imaju dvije farme. Camille je željela postati fotografkinja, ali danas razvija biodinamična vina. O čemu razmišljaju te kako je biti mladi poljoprivrednik na Korzici pogledajte u novom nastavku serijala Young village folka 8. travnja u 20.40 sati.

1. travnja u 20.40 sati

Mlada Veera Ollikkala studirala je modni dizajn u Helsinkiju, ali se ipak odlučila posvetiti uzgoju hrane za Fince. Ona s ocem na njihovoj farmi uzgaja svinje. Kaže da na farmi prakticiraju tov što sličniji slobodnom uzgoju, čime se posebno ponosi. Što o “kompjuteriziranom” svinjogojstvu u kojemu kamere prate svaki pokret svinja kaže Veera pogledajte 1. travnja od 20.40 sati.

25. ožujka u 20.40 sati

Finac Juha odmalena je želio uzgajati pse te živjeti i raditi u prirodi. Ruskinju Viktoriju uglavnom je zanimala umjetnost, a našla ju je u prirodi i ljubavi prema uzgoju pasa huskija. Ekipa Young Village Folka susrela se s njima u Laponiji, gdje su im Juha i Viktorija ispričali svoju priču o psima i ljubavi prema prirodi koju žive svaki dan.

Što o huskijima i poslu kojim se bave kažu Juha i Viktorija pogledajte 25. ožujka od 20.40 sati.

18. ožujka u 20.40 sati

 

Matti je 17. upravitelj obiteljskog imanja koje se nalazi u općini Kokemaki u Finskoj. Posjed je u obitelji od 1540. godine, a preuzeo ge je 2013.

Na imanju uzgajaju povrće, krumpire, grašak za tvrtku Apetiti, pšenicu, zob, ječam, žitarice i šećernu repu. U Finskoj je samo 10 posto poljoprivrednika mlađe od 35 godina. Matti je prošle godine uzgojio 4 tone graška po hektaru. Što o poljoprivredi kojom se bavi kaže mladi Matti i njegova obitelj pogledajte 18. ožujka od 20.40 sati.

11. ožujka u 20.40 sati

 

Ines Dundović, po struci agronom, i njezin partner ekonomist Jan Marinac, svoju priliku vidjeli su u poljoprivredi. Proizvode šparoge, plavi krumpir te industrijsku rajčicu namijenjenu za preradu.

“Prije dvije godine imali smo prvu probnu proizvodnju. Posadili smo rajčicu za tržište, da vidimo kako će ljudi reagirati. Prošlo je odlično. Prošle godine smo se odlučili za veći nasad te krenuli u daljnju proizvodnju”, ističe Ines koja s Janom na imanju nedaleko od Zagreba uzgaja voće i povrće na gotovo šest hektara poljoprivrednog zemljišta, a u planu su još tri.

“To su neobične vrste za kontinentalni dio Hrvatske. Imali smo upite od nekoliko restorana za plavi krumpir pa smo počeli s prvom probnom proizvodnjom koju planiramo proširiti”, priznaje Jan koji je ujedno predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika AGRO. Što o poljoprivredi misle mladi uzgajivači pogledajte 11. ožujka od 20.40 sati.

4. ožujka u 20.40 sati

 

Goran Vrabec iz Igrišća, u blizini Zagreba, pet godina bavi se uzgojem čili papričica. U njegovim plastenicima raste 30-ak sorti među kojima su i najljuće na svijetu carolina reaper i trinidad moruga scorpion. Vlasnik OPG-a i poduzetnik u punom smislu te riječi pravi je primjer kako dobra ideja i rad donose uspjeh. Uz pomoć djevojke i roditelja osmislio je i plasirao na tržište brend “Volim ljuto”. Danas proizvodi umake od raznih vrsta papričica, a primarni su fermentirani čili umaci.

“Sve je počelo s 12 sadnica, riječ je o sezoni 2012. godine. Sljedeće godine smo imali plastenik s 300 do 400 sadnica, dok smo 2017. zasadili 30 tisuća sadnica čili papričica kao i paprike ajvarice te drugog povrća potrebnog za ljute umake i ostale prerađevine”, kaže Goran.

25. veljače u 20.40 sati

 

Mladi supružnici Ivana i Matija Panić iz Vrbove pokraj Nove Gradiške najveći su hrvatski uzgajivači dunje. Njihova priča počela je prije sedam godina i postala pravi primjer mnogim poljoprivrednicima.

“Prvi plan nam je bio posaditi aroniju, ali smo uz savjete prijatelja shvatili da bi bilo bolje uzgajati dunju. Trenutačno imamo najveći nasad u Hrvatskoj. Jedan dio plodova prerađujemo u voćne rakije, a ostatak izvozimo na inozemno tržište jer u Hrvatskoj nije velika potražnja.”, kaže 27-godišnji Matija.

Iako su Ivana i Matija, poput mnogih mladih, imali priliku preseliti u Austriju, prevladala je ljubav prema poljoprivredi.

18. veljače u 20.40 sati

 

Finkinja Anni i njezin brat Viljami u ožujku 2017. godine preuzeli su obiteljsku farmu. Iako je njihov otac planirao prodaju krava, mladi poljoprivrednici odlučili su biti 14 generacija koja se bavi stočarstvom.

Na ovom gospodarstvu jasna je podjela poslova. Viljam vlada strojevima i poljem, dok Anni brine o stoci.

11. veljače u 20.40 sati

 

Katja i Miha prije dvije godine odlučili su prodati stan u Ljubljani i preseliti se u Goričko.

Na svome imanju “Građanka” ukupne površine šest hektara ekološki uzgajaju jednogodišnje i višegodišnje kulture.

Među njima je industrijska konoplja koju prerađuju u čaj i ulje.

4. veljače u 20.40 sati

 

Petar Bakov iz bugarskog sela Bačevo nakon završenog kineziološkog fakulteta vratio se u rodno mjesto i nastavio obiteljsku tradiciju uzgoja konja.

Ovaj 37-godišnjak treća je generacija u obitelji koja se bavi konjogojstvom, a trenutačno ima 25 grla. Osim plemenitim životinjama, na imanju se može pohvaliti i kalifornijskim gujavicama.

28. siječnja u 20.40 sati

 

Stojan Popov iz mjesta Bačeva u Bugarskoj povukao je sredstva Europske unije i otvori farmu prepelica. Za uspjeh je bilo potrebno mnogo znanja i truda.

“Tijekom bavljenja sportom saznao sam za prednost prepeličjih jaja. Kupovao sam ih u prodavaonici, ali tada mi je prijatelj rekao da bih trebao osnovati tvrtku. Trenutačno imam 1200 prepelica. Naše prepelice mogu dati i do 800 jaja na dan. No, potražnja još uvijek nije tolika, pa proizvodimo 200 do 300 komada što kontroliramo prehranom”, rekao je Stojan.

21. siječnja u 20.40 sati

 

Mladi Estonac Viljar uvjeren je u budućnost ekološke poljoprivrede. Nakon studija u Tartuu pokrenuo je proizvodnju organskog mlijeka i mliječnih proizvoda, a 2012. godine dobio je nagradu za najbolje ekološko imanje.

Viljar smatra kako je obnovljiva sunčeva energija neodvojiv dio novog mljekarstva. Njegovu priču pogledajte u nedjelju 21. siječnja od 20.40 sati.

14. siječnja u 20.40 sati

 

Student fizike Jakob posljednjih sedam godina bavi se uzgojem krškopoljskih svinja, autohtone slovenske pasmine. Posao je počeo s troje praščića koje je dobio od strica, a trenutačno ih ima 63.

Iako je u nekim zemljama dio tradicije, uzgoj svinja na otvorenom u Sloveniji je još uvijek rijetkost.

Kako bi potpuno zaokružio svoju posebnu priču, Jakob je u središtu Ljubljane otvorio restoran u kojem nudi vlastite proizvode i druge razne specijalitete.

7. siječnja u 20.40 sati

 

Peter Apat iz Sela Gaberke kod Šoštanja odrastao je na obiteljskom imanju. Tijekom studija strojarstva posjetio je uspješnu međunarodnu tvrtku, tvornicu ispušnih sustava, i tamo se zaposlio.

Budući da nijedan od njegove braće nije želio preuzeti obiteljsko gospodarstvo, Peter i supruga Laura počeli su razmišljati da bi na imanju mogli ostvariti kvalitetniji život. I odlučili su. Svoje karijere ostvarene u Ljubljani zamijenili su za suradnice koje daju mlijeko.

31. prosinca u 20.40 sati

 

Jennie Johansson i Simon Althaus iz švedskog mjesta Gate bave se uzgojem bizona.

Simon je slijedio primjer svoga djeda koji je na imanju htio imati drukčije životinje. Za bizone su se odlučili 2005. godine te na gospodarstvo doveli 50 ženki i šest mužjaka. Dosad su dobili oko 300 mladih.
Uz 140 bizona i neke druge životinje, u sklopu gospodarstva nalazi se i klaonica, zalogajnica te trgovina s vlastitim proizvodima. Prodaju kožu, meso, ali i igračke.

“Meso je vrlo ukusno, jedinstvenog okusa i zdravo s malo masnoće. Sve više ga ljudi kupuje. Početak je bio težak, ali danas posao ide odlično”, otkriva Jennie.

24. prosinca u 20.40 sati

 

Panu Ollikkala i njegova supruga Johanna prije pet godina kupili su farmu svinja Panuovih roditelja. Riječ je o zahtjevnoj grani poljoprivrede koja u Finskoj ne donosi dobre financijske rezultate.

Proizvodnja kukaca već neko vrijeme je dopuštena u Danskoj i Nizozemskoj, a Finska ju je ozakonila 2017. godine, stoga je farma svinja postala uzgajalište skakavaca.

Prema Panuovim riječima, u početku su im se prijatelji smijali, ali nisu znali da bi kukci mogli postati hrana budućnosti. Proteini iznose 70 do 80 posto tjelesne mase skakavaca koji se jedu u zobenoj kaši, stavljaju se u svježi sir, čokoladu i brojne druge proizvode.

Prvo ulaganje nije bilo veliko, oko 2 tisuće eura. Na početku najveći problem im je bila ishrana skakavaca. Isprobali su raznu hranu, a sada im daju onu namijenjenu za kokoši i mljevene krastavce iz staklenika.

17. prosinca u 20.40 sati

 

Linda i Kermo, mladi supružnici iz estonske regije Kimalaso, proizvođači su kozjeg miljeka i sira te ponosni nositelji titule najinovativnijih mladih uzgajivača u Estoniji 2016. godine.

Vode imanje “Andri – Peedo”, na kojem obitava 230 grla tirinških koza, pasmine nazvane prema saveznoj njemačkoj državi Tiringiji. Od ukupne količine grla, muzu 107 životinja, a u sljedećih nekoliko godina planiraju uzgajati 500 mliječnih koza, čime će Estonija imati najveću farmu tirinških koza na svijetu.

Na njihovom imanju sve je kompjutorizirano te u svakom trenutku vide koliko litara mlijeka daje svaka koza. Posjeduju i suvremeni sušač sijena, jedinstven u Europi, a uskoro će imati i pogon na solarnu energiju. Još prošle godine su prodavali samo svježe mlijeko, ali unazad nekoliko mjeseci proizvode i pasterizirano te kozji sir.

Watch Dragon ball super

Poljoprivredna.tv koristi kolačiće (cookies) kako bi vam pružila više funkcionalnosti i bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja stranice prihvaćate korištenje kolačića. Saznajte više

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close